Ekologija
Kvalitet vode I-VI 2010 PDF Štampa El. pošta

MIŠLJENJE O KVALITETU VODE ZA PIĆE U PERIODU I-VI 2010 godine

 

Analiza higijenske ispravnosti vode za piće za od I-VI meseca 2010 godine u Opštinama Kikinda, Čoka, Novi Kneževac Ada i Senta.

 

Tokom prvih šest meseca uzorkovano je 1064 (1058 u 2009 godini) uzoraka vode za piće u Opštini Kikinda od kojih je 632 (isto u 2009 godini) u gradu Kikindi i 432 (426 u 2009 godini) u selima Opštine. Osnovni pregled (hemijska i mikrobiološka analiza) izvršen je u 396 (330 u 2009 g) uzoraka vode iz gradskih i u 110 (108 u 2009 g) uzoraka iz seoskih vodovoda, dok u 236 (302 u 2009g) uzoraka iz grada izvršena samo mikrobiološka analiza, kao i u 322 (318 u 2009 g) uzorka sa sela. Hemijska ispravnost vode za piće u celoj Opštini je takva da 100% uzetih uzoraka ne odgovara Pravilniku o higijenskoj ispravnosti vode za piće Sl. list SRJ 42/98, zbog povećane boje, oksidabilnosti, povećane koncentracije amonijaka, a u pojedinim uzorcima koncentracija arsena je bila povećana i kretala se do 14 µg/l u Kikindi (u 4 od 9 uzoraka uzetih sa izvorišta, i u 3 od 8 uzoraka uzetih iz mreže), do 79 µg/l u Sajanu (MDK je 10 µg/l). U mestima Bašaid (17 µg/l), Iđoš 21 µg/l), Mokrin (23 µg/l) i Vincaid (60 µg/l) koncentracija arsena je takođe bila povećana. Procenat mikrobiološke neispravnosti vode za piće iznosi za grad 13.44% (18.98 % u 2009 g) neispravnih uzoraka, što je niži procenat neispravnosti u odnosu na prvih šest meseci 2009 godine, odnosno 21.06% (14.31 % u 2009 g) neispravnih uzoraka za sela, što je nešto viši procenat neispravnosti u odnosu na prošlu godinu u istom periodu. Struktura mikrobiološke neispravnosti u gradu Kikinda je takva da aerobne mezofilne bakterije čine 92.94% (95.0% u 2009 g) neispravnosti, 3.5% (2.5% u 2009 g) čine termotolerantne koliformne bakterije, 3.5% (1.6% u 2009 g) pseudomonas aeruginosa, dok ostalih vrsti bakterija nije bilo, (u 2009 godini 0.8% netermotolerantne koliformne bakterije), što je relativno zadovoljavajuća struktura neispravnosti. Struktura mikrobiološke neispravnosti u selima je takva da 77.11% (95.0% u 2009 g) čine aerobne mezofilne bakterije, 3.26% (1.7% u 2009 g) pseudomonas aeruginosa, 18.47% (3.3% u 2009 g) koliformne termotolerantne bakterije i 1.08% (0% u 2009 g) netermotolerantne koliformne bakterije, što je značajno nepovoljnija struktrura neispravnosti u odnosu na prethodnu godinu. Razlog pogoršanja mikrobiološke strukture neispravnosti kao i nešto većeg broja mikrobiološki neispravnih uzoraka u pojedinim selima (Nakovo, Rusko Selo, Novi Kozarci, Banatska Topola, Iđoš) leži u pojavi obilnih kiša koje su uslovile visok nivo podzemnih voda do mere elementarne nepogode i u učestalim nestancima struje, koji dovodi do pada pritiska u vodovodnoj mreži. JKP Kikinda je nakon signalizacije od strane Zavoda, preduzelo hitne mere hiperhlorinacije i održavanja visokog pritiska u vodovodnoj mreži, uz ispiranje mreže koje je bilo krajnje otežano zbog prisustva stajaćih voda bez mogućnosti da se ona resorbuje u vodom zasićeno zemljište. Izvršeno je ponovno vanredno uzorkovanje vode čiji su rezultati pokazali da su preduzete mere bile efikasne.

Tokom prvih šest meseci uzorkovano je 186 (188 u 2009 g) uzorka vode za piće u Opštini Čoka od kojih je 30 (31 u2009 g) u gradu Čoka i 153 (157 u 2009 g) u selima Opštine. Osnovni pregled (hemijska i mikrobiološka analiza) izvršen je takođe u svih 186 (188 u 2009 g) uzoraka vode. Hemijska ispravnost vode za piće u gradu Čoka je takva da 33.33% (41.93% u 2009 g) uzetih uzoraka ne odgovara Pravilniku o higijenskoj ispravnosti vode za piće Sl. list SRJ 42/98, zbog povećane oksidabilnosti povećane boje, a u periodičnim analizima je utvrđrna povećana koncentracija arsena (58-64 µg/l). Hemijska ispravnost vode za piće u selima opštine Čoka je takva da je 67.3% (77.07% u 2009 g) uzetih uzoraka ne odgovara Pravilniku o higijenskoj ispravnosti vode za piće Sl. list SRJ 42/98, zbog povećane oksidabilnosti, povećane koncentracije amonijaka i povećane boje, a u periodičnim analizima je utvrđrna povećana koncentracija arsena (B. Monoštor 48-57 µg/l, C.Bara 34-47 µg/l, Jazovo 53-66 µg/l, Ostojićevo 63-103 µg/l, Padej 82-127 µg/l, Sanad 0.05 µg/l, Vrbica 0.05 µg/l) Procenat mikrobiološke neispravnosti vode za piće iznosi za grad 10.0% (22.58% u 2009 g) neispravnih uzoraka, što je niži procenat neispravnosti u odnosu na isti period prethodne godine, odnosno 25.64% (26.75% u 2009 g) neispravnih uzoraka za sela, što je sličan procenat neispravnosti kao i u prvih šest meseci prethodne godine. Struktura mikrobiološke neispravnosti u gradu Čoka je takva da aerobne mezofilne bakterije čine 66.6% (100 % u 2009 g) neispravnosti u gradu odnosno samo 2 neispravna uzorka, a termotoleratne koliformne bakterije 33.3% (0% u 2009g) odnosno 1 neispravan uzorak, dok u selima Opštine aerobne mezofilne bakterije čine 85.0% (93.0% u 2009 g) neispravnih uzoraka, 10.0% (7% u 2009 g) neispravno usled prisustva termotolerantnih koliformnih bakterija, 2.5% zbog prisustva netermotolerantnih bakterija i 2.5% zbog prisustva Pseudomonas aeruginosa (tokom prvih šest meseci 2009 g poslednje dve grupe bakterija nisu detektovane). Struktura mikrobiološke neispravnosti nije sasvim povoljna (visok udeo procenata neispravnosti zbog bakterija koje nisu AMB) što je posledica elementarne nepogode u smislu visokih podzemnih voda usled ekstremno velikih količina padavina.

Tokom prvih šest meseca uzorkovano je 181 (180 u 2009 g) uzorka vode za piće u Opštini Novi Kneževac od kojih je 61 (60 u 2009 g) u gradu Novi Kneževac i 120 (120 u 2009 g) u selima Opštine. Osnovni pregled (hemijska i mikrobiološka analiza) izvršen je u 61 (60 u 2009 g) uzoraka vode iz grada i 120 uzoraka iz sela Opštine. Hemijska ispravnost vode za piće u gradu je takva da 77.04% (98.33% u 2009 g) uzetih uzoraka ne odgovara Pravilniku o higijenskoj ispravnosti vode za piće Sl. list SRJ 42/98, zbog povećane koncentracije amonijaka i povećane boje, a u periodičnim analizima je utvrđena povećana koncentracija arsena (N.Kneževac 26-54 µg/l, B.Aranđelovo 22 µg/l, Filić 24 µg/l, Majdan 14 µg/l, Podlokanj 18 µg/l, Siget 16 µg/l, S.Krstur 20-38 µg/l, Rabe 14 µg/l). Hemijska ispravnost vode za piće u selima je takva da 23.33% (33.33% u 2009 g) uzetih uzoraka ne odgovara Pravilniku o higijenskoj ispravnosti vode za piće Sl. list SRJ 42/98, zbog povećane koncentracije amonijaka i povećane boje, a u periodičnim analizima je utvrđrna povećana koncentracija arsena i mangana. Procenat mikrobiološke neispravnosti vode za piće iznosi za grad 14.75% (23.33% u 2009 g) neispravnih uzoraka, što je znatno niži procenat u odnosu na pretodnu godinu, odnosno 9.16% (8.33% u 2009 g) neispravnih uzoraka za sela, što je sličan procenat neispravnosti kao i prethodne godine. Struktura mikrobiološke neispravnosti u gradu je takva da 44.44% (57.2% u 2009 g) čine aerobne mezofilne bakterije, 44.44% (42.8% u 2009 g) psudomonas aeruginosa, a 11.11% čine sulfitoredukujuće klostridije (0% u 2009 g) što je veoma nepovoljna struktura neispravnosti, dok u selima aerobne mezofilne bakterije čine 81.81% (80.0% u 2009 g), a 18.18% (20.0% u 2009 g) su termotolerantne koliformne bakterije, što je takođe nepovoljna struktura neispravnosti, ali znatno bolja nego u gradu.

 

Tokom prvih šest meseci uzorkovano je u vodovodu u Adi i Molu 137 (121 u 2009 g) uzoraka vode. Osnovni pregled (hemijska i mikrobiološka analiza) izvršen je u svim uzorcima, dakle 102 (102 u 2009 g) uzoraka vode iz Ade i 35 (10 u 2009 g) uzoraka iz Mola. Hemijska ispravnost vode za piće u Adi i Molu je takva da 100% uzetih uzoraka ne odgovara Pravilniku o higijenskoj ispravnosti vode za piće Sl. list SRJ 42/98, zbog povećane koncentracije amonijaka, oksidabilnosti i povećane boje, a u periodičnim analizima je utvrđrna povećana koncentracija arsena (45-99 µg/l). Procenat mikrobiološke neispravnosti vode za piće iznosi za Adu 4.9% (5.74% u 2009 g) neispravnih uzoraka, što je sličan procenat neispravnosti u odnosu na isti period prethodne godine, odnosno 2.85% (2.94% u 2009 g) neispravnih uzoraka iz Mola, što je takođe sličan procenat neispravnosti u odnosu na isti period prethodne godine. Struktura mikrobiološke neispravnosti u Adi je takva da 100% čine čine aerobne mezofilne bakterije, što je odlična struktura neispravnosti.

Tokom prvih šest meseca uzorkovano je u vodovodu u Senti 84 (64 u 2009 g) uzoraka. U svim uzorcima rađena je osnovna analiza vode (u 36 u 2009 g vršena samo hemijska analiza). Hemijska ispravnost vode za piće u gradu je takva da 100% uzetih uzoraka ne odgovara Pravilniku o higijenskoj ispravnosti vode za piće Sl. list SRJ 42/98, zbog povećane koncentracije amonijaka, oksidabilnosti, povećane boje i povećane koncentracije arsena (20-42 µg/l). Svi uzorci vode su mikrobiološki bili ispravni, dakle ispravnost vode je 100%.

SZO smatra dopustivim, mikrobiološku neispravnost vode za piće do 5% uzoraka na godišnjem nivou, te konstatujemo da pored hemijske neispravnosti imamo i nezadovoljavajući – relativno visok procenat mikrobiološke neispravnosti u protekloj godini u Kikindi, Čoki i Novom Kneževcu, kako u gradu, tako i u selima opština.

 

HIGIJENSKA ISPRAVNOST VODE ZA PIĆE MESECA  I-VI_2010. godine

Vodovod

Higijenski pregled

fiziko-hemijski

mikrobiološki

broj

uzetih

uzoraka

neispravni

uzroci

neisprav-

nosti

broj

uzetih

uzoraka

neispravni

uzroci

neispra-

vnosti

broj

%

broj

%

Kikinda

grad

396

396

100

KMnO4,

NH3,

boja  mutnoća

arsen

Ec

Gvožđe

Natrijum

Ortofosfati

Nitriti,

Mn,

Mg,

sulfati

 

632

85

13,44

*

sela

110

110

100

432

92

21,06

Novi Kneže-

vac

grad

61

47

77,04

61

9

14,75

sela

120

28

23,33

120

11

9,16

Čoka

grad

30

10

33.33

30

3

10,00

sela

156

105

67.30

156

40

25,64

Senta

grad

84

84

100

84

0

0

Ada

grad

102

102

100

102

5

4,90

sela

35

35

100

35

1

2,85

Ukupno:

1094

917

89,82

1652

246

14,89

*

Kikinda grad bunari: AMB 32,Pseudomonas aeruginosa 1

Kikinda sela bunari: AMB 26

Kikinda grad mreža:AMB 47, Citrobacter sp.termotolerantni 2, Enterococcus 1,Pseudomonas aeruginosa 2

Kikinda sela mreža: AMB 45,Klebsiella pn.termot.6,Pseudomonas aeruginosa 3,Citrobacter sp.termotolerantni 2,

E .coli 1,Enterobacter sp.termotolerantni 8, Enterobacter sp.neterm.

Novi Kneževac grad bunari:  AMB 1,Pseudomonas aeruginosa 2

Novi Kneževac sela bunari: AMB 4,Klebsiella pn.termotolerantna 1

Novi Kneževac grad mreža: AMB 3,Pseudomonas Aeruginosa 2, Sulfitoredukujuće klostridije 1

Novi Kneževac sela mreža: AMB 5, E.coli 1

Čoka grad bunari: 0

Čoka sela bunari: AMB 18, Pseudomonas Aeruginosa 1

Čoka grad mreža: AMB 2,E.coli 1

Čoka sela mreže: AMB 16,E.coli 2,Citrobacter sp.ne termotolerantni 1, Citrobacter sp.termotolerantni 2

Senta grad bunari:0

Senta grad mreža:0

Ada grad bunari: AMB 4

Ada sela bunari: AMB 1

Ada grad mreža: AMB 1

Ada sela mreža: 0

 
Kvalitet vazduha Senta I-VI 2010 PDF Štampa El. pošta

 

MIŠLJENJE O KVALITETU VAZDUHA U GRADU SENTA ZA PERIOD I-VI 2010 godine

Mesto uzorkovanja:

1.MZ Kertek

2.MZ Kertek, dvorište katoličke crkve

 

Datum: 11.08.2010.

 

Na mernom mestu - MZ Kertek, dvorište katoličke crkve tokom I-VI 2010 vršene su analize aerosedimenata u kojem su određivane koncentracije ukupnih taložnih materija, teških metala (olovo, kadmijum, cink, živa, arsen, nikl i hrom), relevantnih anjona i katjona, kao i bitne fizičkohemijske osobine padavina. Na mernom mestu - MZ Kertek vršene su analize kiselih oksida, čađi i azotdioksida.

Koncentracije ukupnih taložnih materija su se kretale od 120.27 do 181.83 mg/m2/dan (I-VI 2009 151 do 686.0 mg/m2/dan) sa prosečnom vrednošću od 150.69 mg/m2/dan (I-VI 2009 422.6 mg/m2/dan). Pravilnik o graničnim vrednostima, metodama merenja imisije, kriterijumima za uspostavljanje mernih mesta i evidenciji podataka Sl. gl. RS br. 54/92, 19/06 propisuje GVI- granična vrednost imisije za UTM na mesečnom nivou 450 mg/m2/dan, a na godišnjem 200 mg/m2/dan. U odnosu na ove kriterijume prosečna šestomesečna kao i sve pojedinačne mesečne vrednosti koncentracija UTM nisu bile iznad propisanih granica. (Uredba o uslovima za monitoring i zahtevima kvaliteta vazduha Sl.gl RS br.11/2010 ne propisuje granične vrednosti pojedinih supstancija u padavinama). Koncentracije rastvorljivih i nerastvorljivih materija (sulfati, hloridi, kalcijum) su se kretale shodno tome, te imale vrednosti koje su u skladu sa ukupnim taložnim materija. Tokom posmatranog perioda utvrđena je snižena pH vrednost padavina prosečno 5.57, a kretala se od 4.75 (februar) do 6.46 te konstatujemo da se na posmatranom području manifestovao globalni efekat aerozađenja u vidu kiselih kiša.

 

Koncentracije teških metala olova i kadmijuma merenih metodom aerosedimenta, nisu odstupale od normi propisanih navedenim Pravilnikom tokom I-VI 2010 godine, dok su koncentracije žive, arsena i hroma uglavno bile ispod granice detekcije, a koncentracije hroma beležile niske vrednosti, prosečno 5.8 mg/m2/dan (koncentracije žive, arsena, nikla i hroma nisu propisane Pravilnikom). Koncentracija cinka prosečno je iznosila 143.19 mg/m2/dan što je propisanim granicama, ali je u jednom od 6 uzoraka ili u 16.6% prekoračila graničnu vrednost imisije od 400 mg/m2/dan i iznosila 522.15 mg/m2/dan (jun).

 

Prosečna koncentracija čađi tokom I-VI 2010 godine bila 2.53 µg/m3 (I-VI 2009: 18.33 µg/m3) (GVI je 50 µg/m3) što je u granicama propisanim Pravilnikom. Takođe tokom svih 6 meseci prosečne mesečne koncentracije čađi kao maksimalno izmerena (20 µg/m3) su bile u Pravilnikomi Uredbom propisanim granicama.

Prosečna koncentracija kiselih oksida (SO2) tokom I-VI 2010 godine bila 12.13 µg/m3 (I-VI 2009:18.17 µg/m3) (GVI je 125 µg/m3) što je u granicama propisanim Uredbom i Pravilnikom. Takođe tokom svih šest meseci prosečne mesečne koncentracije kiselih oksida (SO2) su bile u Uredbom i Pravilnikom propisanim granicama, ali je Jedan uzorak je prekoračio graničnu vrednost (125 µg/m3) 23.04.2010. i iznosio 171 µg/m3 Prema odredbama Uredbe iznad donje granice ocenjivanja od 50 µg/m3 na ovom mernom mestu tokom šest meseci bilo je 13 uzorka. Iznad gornje granice ocenjivanja od 75 µg/m3, bilo je na 8 uzoraka.

 

Prosečna koncentracija azotdioksida (NO2) tokom I-VI 2010 godine bila 3.68 µg/m3 (I-VI 2009: 8.83 µg/m3) (GVI je 85 µg/m3) što je u granicama propisanim Pravilnikom. Takođe tokom svih šest meseci prosečne mesečne koncentracije azotdioksida (NO2) su bile u Pravilnikom propisanim granicama, maksimalno izmerenom vrednosti od 23 µg/m3. (Uredba ne propisuje donje i gornje granice ocenjivanja za ovaj parametar, dnevno izuzev za jednosatni uzorak ili godišnju vrednost)

 

Stanje kvaliteta vazduha prema raspoloživim pokazateljima je relativno zadovoljavajuće i bolje u odnosu na isti period predhodne godne. Iz prethodne analize se vidi da je nijedan uzorak ukupnih taložnih materija  nije bio iznad GVI od 200 mg/m2/dan. Međutim tokom prvog polugodišta je povremeno konstatovan porast koncentracija sumpordioksida, a tokom jednog dana je koncentracija prekoračila GVI.

 

Potencijalni efekti aerozagađenja na zdravlje stanovništva su od davnina poznati. Povećana učestalost bolesti respiratornog trakta u prvom redu opstruktivnih, kao što je hroničan bronhitis, astma i emfizem naročito kod osetljivih populacija kao što su deca, trudnice, starije osobe. Takođe pojava malignih bolesti respirornog trakta je u tesnoj vezi sa aerozagađenjem, gde ono nakon pušenja duvanskog dima predstavlja, drugi najvažniji faktor rizika za nastanak ove grupe bolesti.

Obzirom na utvrđeno stanje, umajući u vidu i analizu predhodnih godina predlažemo uvođenje merenja suspendovanih čestica u vazduhu, kako bi se pouzdanije utvrdila stvarna količina čestica u vazduhu, njihov sastav, odnosno procenio adekvatnije uticaj na zdravlje stanovništa.

 
«PočetakPrethodna123456789SledećaKraj»

Strana 1 od 9

© 2009 Zavod za javno zdravlje Kikinda. Sva prava zadržana.
Joomla! je Slobodan softver objavljen pod GNU/GPL Licencom.
dizajn i izrada: Ivan Demeč

brojač poseta

mod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_counter
mod_vvisit_counterDanas41
mod_vvisit_counterJuče68
mod_vvisit_counterOve nedelje168
mod_vvisit_counterProšle nedelje396
mod_vvisit_counterUkupno15878

Online (u zadnjih 20 minuta): 6
Vaš IP: 38.107.191.96
,
Sada je: 11:20, 08.09.2010.